NovostiVELIKA DEVETNICA SVETOM JOSIPU - 17. 1. - 13. 3.
Ususret svetkovini svetog Josipa, zaručnika blažene Djevice Marije, od 17. siječnja do 13. ožujka u župi ćemo imati Veliku devetnicu svetom Josipu. Svake srijede u ovome periodu program devetnice izgledat će ovako:
18:00 krunica, litanije i pobožnost svetome Josipu
18:30 propovijedana sveta misa
19:30 euharistijsko klanjanje
Ovogodišnji predvoditelji devetnice svetom Josipu su: 17. 1. fra Stjepan Brčina, OFMConv. 24. 1. vlč. Hrvoje Damiš, župnik u Trnovcu i studentski kapelan 31. 1. vlč. Ivan Žmegač, župnik u Svetom Đurđu 7. 2. vlč. Siniša Dudašek, župnik u Varaždinskim Toplicama 14. 2. p. Stjepan Ivan Horvat, misionar Krvi Kristove 21. 2. vlč. Dario Levanić, župnik u Reki 28. 2. vlč. Ivica Gladoić, župnik u Kalinovcu i Budrovcu 6. 3. vlč. Ivan Rak, kancelar Varaždinske biskupije 13. 3. vlč. Ivan Grbešić, duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu
Molit ćemo na pet velikih nakana:
1. za uspješan završetak školovanja djece i mladih;
2. za pronalaženje radnog mjesta i pravednu plaću;
3. za dar bračnog partnera i brak blagoslovljen ljubavlju i djecom;
4. za duhovna zvanja u Domovini i odgovorno vršenje povjerenih
dužnosti u obitelji, zajednici i Domovini;
5. za blagu i svetu smrt.
U ovih pet nakana prepoznajemo pet Josipovih kvaliteta:
1. Sveti Josip je školovao i odgajao Isusa;
2. Svetog Josipa prepoznajemo kao radnika i zaštitnika radnika i rada;
3. Sveti Josip je glava Svete nazaretske obitelji;
4. Sveti Josip je odgajao vrhovnog svećenika;
5. Sveti Josip je preminuo u društvu Blažene Djevice Marije i Isusa
Krista.
Svake srijede bit će i mogućnost za sakrament svete ispovijedi prije svete mise.
U sklopu devetnice, svetom Josipu ćemo prikazati i naše osobne nakane. Moći ćete kroz cijeli tjedan u za to predviđenu košaricu staviti svoje osobne nakane koje ćemo onda prikazati srijedom na euharistijskom slavlju.
Pozivam sve župljane da se priključe Velikoj devetnici, a osobito pozivam obitelji da dolaze moliti na navedene nakane. Poziv možete proslijediti i svojim poznanicima, prijateljima, kolegama.
Blagoslov obitelji - raspored
2023/2024 RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI 2023/2024 
VELIKA DEVETNICA SVETOM JOSIPU
Ususret svetkovini svetog Josipa, zaručnika blažene Djevice Marije, od 19. siječnja do 16. ožujka u župi ćemo imati Veliku devetnicu svetom Josipu. Svake srijede u ovome periodu program devetnice izgledat će ovako:
17:15 krunica, litanije i pobožnost svetome Josipu
18:00 propovijedana sveta misa
18:45 euharistijsko klanjanje
19:30 susret u dvorani Pastoralnog centra
Molit ćemo na pet velikih nakana:
1. za uspješan završetak školovanja djece i mladih;
2. za pronalaženje radnog mjesta i pravednu plaću;
3. za dar bračnog partnera i brak blagoslovljen ljubavlju i djecom;
4. za duhovna zvanja u Domovini i odgovorno vršenje povjerenih
dužnosti u obitelji, zajednici i Domovini;
5. za blagu i svetu smrt.
U ovih pet nakana prepoznajemo pet Josipovih kvaliteta:
1. Sveti Josip je školovao i odgajao Isusa;
2. Svetog Josipa prepoznajemo kao radnika i zaštitnika radnika i rada;
3. Sveti Josip je glava Svete nazaretske obitelji;
4. Sveti Josip je odgajao vrhovnog svećenika;
5. Sveti Josip je preminuo u društvu Blažene Djevice Marije i Isusa
Krista.
Svake srijede bit će i mogućnost za sakrament svete ispovijedi prije svete mise.
U sklopu devetnice, svetom Josipu ćemo prikazati i naše osobne nakane. Moći ćete kroz cijeli tjedan u za to predviđenu košaricu staviti svoje osobne nakane koje ćemo onda prikazati srijedom na euharistijskom slavlju.
Pozivam sve župljane da se priključe Velikoj devetnici, a osobito pozivam obitelji da dolaze moliti na navedene nakane. Poziv možete proslijediti i svojim poznanicima, prijateljima, kolegama.
Blagoslov obiteljiRASPORED Glasački listić za Župno pastoralno vijeće LISTIĆ
Odluka o raspisivanju i datumu izbora za članove župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća
Odluka biskupa o raspisivanju izbora
Pravilnik Župnog pastoralnog vijeća
Pravilnik Župnog ekonomskog vijeća
Od 31. 10. 2021. godine
večernje svete mise su u 18 sati!
KATEHEZE ZA KRIZMANIKEKateheze za krizmanike 15.5.2021. 1od4 Kateheze za krizmanike 15.5.2021. 2od4 Kateheze za krizmanike 15.5.2021. 3od4 Kateheze za krizmanike 15.5.2021. 4od4 
 
Kateheze za krizmanike 8.5.2021. 
Kateheze za krizmanike 1.5.2021. 
Kateheze za krizmanike (24.04.2021.) 
Kateheze za krizmanike 
RASPORED BLAGOSLOVA OBITELJI 2020. / 2021. GOD.
U ŽUPI SV. JOSIPA – VARAŽDIN (BANFICA) 
Sastavak na temu: "Isus - moj ideal", razmišljanje učenice Anje Kuščar 7. b razreda V. osnovne škole Varaždin i naše župljanke
Prijavnice za pričesnike i krizmanike (u word i pdf formatu)
Pričesnici
WORD
PDF
Krizmanici:
WORD
PDF Krizma u našoj župiProtekle nedjelje 12. srpnja 2020. godine u našoj župnoj crkvi tijekom svečane svete mise u 11 sati 40 kandidata primilo je sakrament svete potvrde. Predslavitelj misnog slavlja i djelitelj sakramenta svete potvrde bio je monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup emeritus.
Čestitamo krizmanicima, neka ih u njihovu životu nadahnjuje Duh Sveti čije su darove primili.
Cijela župna zajednica radosno iz prima kao punoljetne članove Crkve. Te Deum Misnim slavljem u župnoj crkvi svetog Josipa, ove nedjelje, 14. lipnja, izražena je zahvalnost Bogu za proteklu školsku godinu. Misno slavlje, pod nazivom „Te Deum“ (Tebe, Boga hvalimo) predvodio je župnik župe Ivan Žmegač. Župnik je u homiliji istaknuo da će nam ova školska godina, zasigurno, ostati u sjećanju. Povrh svega radi korona krize. Vrijeme je to iskušenja za sve ljude, pogotovo za nas vjernike. Posebno se osvrnuo na nedjeljno čitanje iz Evanđelja, istaknuvši kako i danas Isus poziva svoje učenike da budu svjedoci i širitelji njegove Riječi. Potrebno je da mi, koji smo kršteni i nazivamo se njegovim učenicima, to stvarno i budemo - širitelji Božje ljubavi prema svima. Sol zemlje koja će mijenjati društvo u kojem se trenutno nalazimo. Vremenska epoha koja je izazovna, ali je se ne trebamo bojati, nego čvrsto hodati „rame uz rame“ s Bogom. Neka nam u tome pomogne dragi Bog, Blažena Djevica Marija i svi sveci Božji. KUTAK ZA KRIZMANIKE, RODITELJE I OSTALE VJERNIKEŽupna kateheza za više razrede - Tijelovo
Moje mjesto u crkvi Kateheze za krizmanike Župna kateheza za niže razrede - Uzašašće i Pedesetnica Župna katheza za više razrede
SAKRAMENTI - Slavlje sakramenta - Potvrde
PRIČA IZ BOLNICE
Kateheze za krizmanike SAKRAMENTI - Sveta potvrda PREZENTACIJA - Vlak života Kateheze za krizmanike SAKRAMENTI - dioništvo Božje milosti PREZENTACIJA - Molio sam
Uskrsnuće Isusa Krista – znate li da je uskrslog Isusa vidjelo više od 500 ljudi? 
Brojni su svjedoci vidjeli uskrslog Isusa nakon Uskrsnuća. Svi znaju za susret s nevjernim Tomom, dvojicom učenika na putu za Emaus, Marijom Magdalenom na grobu, Petrom i Ivanom, svim apostolima, apostolom Pavlom, prilikom Stjepanove smrti i brojni drugi.
No, znate li da u Svetom Pismu u 1 poslanici Korinćanima 15, 3-7 Pavao svjedoči da je jednom prilikom uskrslog Isusa vidjelo preko 500 ljudi!
“3Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; 4bî pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; 5ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici. 6Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno; većina ih još i sada živi, a neki usnuše. 7Zatim se ukaza Jakovu, onda svim apostolima. 8Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se i meni” (1 Kor 15, 3-7).
Od samih početaka kršćani su čuvali ovu istinu vjere kao najveću svetinju. U tekstu donosimo niz dokaza i zapisa ljudi koji su svjedočili i vjerovali u Isusovo uskrsnuće.
“Jer ako Krist nije uskrsnuo, uzalud i vjera vaša. Jer ako mrtvi ne uskršavaju, onda ni Krist nije uskrsnu. Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo ljudi. Ali sada Krist uskrsnu – prvina umrlih!” (apostol naroda sveti Pavao, 1 poslanica Korinćanima 15)
Uskrsnuće Isusa Krista temeljna je vjerska istina: Bog je Isusa treći dan uskrisio od mrtvih!
U Novom zavjetu Pavao prvi svjedoči da Raspeti nije ostao u smrti, nego da se nakon svog uskrsnuća trećeg dana (1 Kor 15,4) u različitim viđenjima ukazao svjedocima uskrsnuća. Evanđelja izvješćuju o ukazanjima uskrslog Isusa, ali i o praznom grobu (Mk 16,1-8). U užem smislu riječi Isusova ukazanja učenicima imaju povijesno, a izvješća o praznom grobu imaju više apologetsko značenje. Među svjedoke Isusova uskrsnuća Novi zavjet ponajprije ubraja apostole (Dj 1,22), među kojima su također skeptik Jakov, rođak Isusov, i nekadašnji Isusov protivnik Pavao (1 Kor 15,7), tako da se vjera u uskrsnuće Isusovo ne može tumačiti kao zamisao Isusovih učenika.
Iz Isusova uskrsnuća kršćani izvode i svoje vlastito uskrsnuće. Uskrsnuće Isusovo sastavni je dio vjeroispovijesti svih kršćanskih konfesija, te je postalo središnjim dijelom svih drevnih simbola vjere (vidi: Nicejsko vjerovanje, Nicejsko-carigradsko vjerovanje).
Liberalna usmjerenja od ateističkog i kristofobnog prosvjetiteljstva nadalje tumače uskrsnuće Isusovo na racionalan način, pokušavajući temeljnu kršćansku dogmu učiniti “prihvatljivijom” svjetovnom i duhovno umrlom zapadnom društvu.
Usprkos tome, vječna istina sjaji i dalje istim sjajem i nadom: Krist je uskrsnuo! Apostol Pavao
Najraniji pisani zapisi Isusove muke, smrti i uskrsnuća, potječu iz poslanica apostola Pavla, koje je napisao oko dva desetljeća, nakon Isusova uskrsnuća. U njima se vidi vjerovanje prvih kršćana. U Prvoj poslanici Korinćanima sv. Pavao piše: “Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi pokopan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici” (1 Kor 15, 3-5). Pišući Drugu poslanicu Timoteju, svome vjernom suradnika, apostol Pavao ga potiče, da čuva pravovjerje: “Spominji se Isusa Krista, uskrsla od mrtvih, od potomstva Davidova – po mojem evanđelju” (2 Tim 2, 8).
Evanđelja Prema Evanđeljima, Isus je uskrsnuo od mrtvih i slavno izišao iz groba treći dan, nakon pribijanja na križ. Evanđelje po Mateju navodi, da se anđeo pojavio kraj Isusova prazna groba i objavio Isusovo uskrsnuće pobožnim ženama Mariji Magdaleni i drugoj Mariji, koje su u osvit došle pogledati grob. Žurno su trčale javiti Isusovim učenicima, a putem su srele Isusa (Mt 28, 1-10).
Prema Evanđelju po Luki, dva čovjeka u blistavoj odjeći (anđeli), rekoše pobožnim ženama, koje su došle na grob: “Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!” (Lk 24, 5-6).
U Evanđelju po Marku, mladić zaogrnut bijelom haljinom poručio je pobožnim ženama, da je Isus uskrsnuo i da jave učenicima i Petru. U nastavku, sv. Marko piše, da se uskrsli Isus prvo ukazao Mariji Magdaleni, koja je to javila učenicima (Mk 16, 5-11).
Prema Evanđelju po Ivanu, Marija Magdalena našla je prazan grob i javila to Petru i Ivanu (koji za sebe piše: ‘učenik kojeg je Isus ljubio’). Ivan je prvi došao do groba, ali je iz poštovanja prema Petru, sačekao i pustio njega da prvi uđe u prazan grob, gdje su našli povoje i ubrus koji je bio na Isusovoj glavi. Povjeravali su i vratili se kući, a Marija Magdalena je vani stajala kraj groba. Ukazao joj se Isus i prenio vijest za učenike (Iv 20, 1-17).
U sva četiri Evanđelja, pokušava se na slikovit način izraziti iskustvo, koje su Isusovi učenici imali u susretu sa svojom vjerom. Prisutnost jednoga ili dvojice anđela, kao i pri Isusovu rođenju, podsjeća na to da se u tim prilikama objavljuje Bog na Zemlji. Djela apostolska U Djelima apostolskim piše, da se Isus pojavljivao na različitim mjestima različitim ljudima u četrdeset dana nakon uskrsnuća. Istoga dana, kada je Isus uskrsnuo, dvojica njegovih učenika išla su u Emaus, gradić sjeverno od Jeruzalema (Lk). Dok su razgovarali, pridružio im se Isus, a oni ga nisu prepoznali. Makar su bili pobožni, nisu razumjeli otajstva Isusove muke i uskrsnuća. Isus im je objasnio, što se dogodilo. Prepoznali su ga tek u Emausu za vrijeme objeda, dok je Isus lomio kruh (Lk 13, 35). Prema Evanđelju po Ivanu, Isus se ukazao svojim učenicima uvečer nakon uskrsnuća (Iv 20, 19). Pri tome je rekao apostolima da svim narodima propovijedaju Evanđelje.
Prema Djelima apostolskim, Savao (Pavao) iz Tarza, oslijepio je na putu u Damask kamo je išao progoniti kršćane. Oslijepio je od svjetlosti s neba i čuo je Isusov glas: “Ja sam Isus, kojeg ti progoniš. Nego ustani, uđi u grad i reći će ti se što ti je činiti.” (Dj 95, 6). Pavao se obratio i gorljivo navješćivao Evanđelje po tada poznatom svijetu. Crkveni oci Crkveni oci raspravljali su o muci, smrti i uskrsnuću Isusa Krista. To su bili sv. Ignacije Antiohijski (* 35. ili 50. – † oko 98. – 115.), sv. Polikarp (* 69. – † 155.), sv. Justin Mučenik (* 100. ili 110. – † oko 164.) i dr. Preduga bi bila lista ovih bisera ranokršćanske vjere kada bi se navodila njihova vjera u uskrsnuće. Ta vjera odiše i prisutna je u svim tekstovima kao čvrsti temelj i nada kršćanske vjere.
Mnogima od njih uskrsli Isus se osobno ukazao, a tako je ostalo sve do današnjeg dana. Prekrasan biser takvih ukazanja je „Dnevnik svete Faustine Kowalske“ iz 30-ih godina prošlog stoljeća kojoj uskrsli Isus zapovijeda da svijetu proširi istinu o Božjem milosrđu. Koliko to tada sestri Faustini izgledalo nevjerojatno upravo se to dogodilo. Ovih dana cijeli svijet moli Devetnicu Božanskog milosrđa na temelju riječi koje je uskrsli Isus uputio maloj poljskoj redovnici (devetnica Božanskog milosrđa traje od Velikog petka do Bijele nedjelje i moli se širom svijeta). Nekršćanski izvori Josip Flavije (* 37. – † 100.) židovski i rimski građanin i ugledni povjesničar, napisao je djelo “Hebrejske starine” u kojem spominje smrt i uskrsnuće Isusa: ” Kada je Poncije Pilat, po optužbi židovskih vjerskih vođa, osudio Isusa na razapinjanje, oni koji su ga voljeli, nisu ga prestali slijediti, ukazao im se treći dan, ponovno živeći, kako su Božji proroci prorokovali, usporedno s velikim brojem drugih veličanstvenih stvari vezanih uz njega.” Josip Flavije nije bio kršćanin, služio je Rimljanima.
Postoje i brojna druga nekršćanska svjedočanstva i zapisi o uskrsnuću Isusa Krista i temeljima kršćanske vjere prvih vremena. Isusovo uskrsnuće Čin uskrsnuća Isusa Krista od mrtvih nije opisan ni u jednom od Evanđelja. Prvi znak uskrsnuća je jednostavno grob, kojeg su pobožne žene našle praznoga – što se naziva najznačajnijom afirmacijom žena u Novom zavjetu. Neki skeptici su tvrdili, da je Isusovo tijelo bilo pokopano na drugo mjesto ili ukradeno.
U sva četiri Evanđelja javljaju se četiri znaka Isusova uskrsnuća: otkriće praznoga groba i posjet žena “prvoga dana u tjednu”; uskrsnuli Isus odlučio je prvo se pokazati ženama i rekao im je, da jave Petru i ostalim apostolima; ukazanje Mariji Magdaleni i činjenica, da je kamen odvaljen s groba.
Evanđelisti se razlikuju po podacima: u koje vrijeme su žene posjetile grob, u broju i identitetu žena, svrsi njihova posjeta, o tome da li su im pred grobom, poruku prenijeli anđeli ili mladići, u porukama koje su dobile žene i u reakciji pobožnih žena. Premda ova četiri izvješća nisu ista, istraživanja iz područja psihologije i prava, pokazuju da čak i iskreni i pošteni svjedoci opisuju na različit način neke detalje istoga događaja, kojemu su prisustvovali. Prema crkvenim piscima, razlike između četiri izvješća u Evanđeljima, uvelike eliminiraju mogućnost da su evanđelisti pisali lažne činjenice. Naprotiv, pokazuju da je svaki evanđelist istraživao događaje nezavisno od drugih. Uloga žena Sva četiri Evanđelja izvještavaju da su žene našle prazan Isusov grob. Prema evanđelistima Marku i Luki, Isusovo uskrsnuće prvo je objavljeno ženama, a prema Mateju i Ivanu, Isus se i ukazao prvo ženama (u Ivanovu Evanđelju Mariji Magdaleni). U to vrijeme, smatralo se, da žene nisu ovlaštene naučavati. Stoga je iznenađenje, da se uskrsnuli Isus prvo pokazao ženama i poslao ih da jave Petru i drugim apostolima. U Evanđeljima, posebno sinoptičkima, žene imaju ključnu ulogu kao svjedokinje Isusove smrti, polaganja u grob i otkrića praznoga groba. Smatra se, da se time povećala vjerodostojnost svjedočanstva, jer bi se u židovskoj i grčko – rimskoj kulturi očekivalo, da svjedoci budu društveno priznati muškarci, a ne “neke ožalošćene žene”. Britanski teolog C. H. Dodd tvrdi, da je Ivanovo Evanđelje autentično, jer nitko ne bi izmislio podatak, da se Isus prvo ukazao “slabo poznatoj ženi” Mariji Magdaleni. Premda su ponekad, ali jako rijetko Rimljani i Židovi uzimali žene za svjedoke.
Iskustvo apostola
Evanđelist Luka piše u svom Evanđelju, kako je Petar potrčao na grob, u kojem je našao samo povoje. Vratio se kući, čudeći se što se dogodilo (Lk 24, 12). Ivan daje puno detaljniji opis događaja (Ivan 20, 2-10). Marija Magdalena javila je Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio (vjerojatno apostol Ivan), da je netko uzeo Gospodina iz groba. Dva apostola trčala su na grob. Onaj drugi učenik prvi je stigao, ali je iz poštovanja prema Petru pustio ga da prvi uđe. Petar je pažljivo promatrao, a drugi je učenik odmah je povjerovao. Što je povjerovao, nije navedeno u Evanđelju. Potom su se vratili kući. U Evanđeljima po Marku i Mateju ne spominje se dolazak apostola na grob, već da je anđeo poručio pobožnim ženama, da jave učenicima što se dogodilo. Ukazanja uskrsloga Isusa Nakon otkrića praznoga groba, Evanđelja navode da se uskrsli Isus više puta ukazao učenicima. Uvečer istoga dana, kada se Isus ukazao Mariji Magdaleni, ukazao se i učenicima koji su se u strahu pred Židovima zatvorili u jednu sobu. Silno su se obradovali kada su vidjeli Isusa. Pokazao im je ruke i bok. Toma apostol nije nazočio tome i nije vjerovao da se Isus ukazao, dok se sam ne uvjeri i ne stavi svoj prst u mjesto čavala. I nakon osam dana, bili su prisutni svi apostoli, uključujući i Tomu. Isus je ušao kroz zatvorena vrata. Toma je povjerovao, makar evanđelist ne piše, da li je Toma stvarno dodirnuo Isusove rane. Učenici, koji su nakon Isusove smrti na križu postali preplašeni, nakon susreta s uskrslim Isusom gorljivo su naviještali Evanđelje po tada poznatom svijetu. Evanđelisti različito upisuju Isusovo ukazanje učenicima. Očito im nije bilo toliko stalo do preciznog opisa događaja, koliko do simboličnog izražavanja onoga u što vjeruju.
Dvojica učenika putovala su u Emaus. Putem im se ukazao Isus i s njima razgovarao, ali oni su ga prepoznali tek u Emausu kada je lomio kruh. Oba učenika su prostodušni i unatoč njihovoj gorljivoj pobožnosti, nisu u potpunosti shvatili Isusovu smrt i zašto se to trebalo dogoditi. Bila su im potrebna Isusova objašnjenja, kako bi shvatili bit događaja.
Isus se ukazao učenicima i na Tiberijadskom jezeru, gdje su bili Petar, Toma, Nataniel iz Kane Galilejske, Zebedejevi i još dva njegova učenika. Lovili su ribu, ali nisu ništa ulovili. Kada je već svanulo, pojavio se Isus i nakon što su ponovno bacili mreže, nisu ih mogli izvući koliko je bilo ribe. Nakon doručka, Isus je Petru dao prvenstvo u služenju i navijestio mu da će umrijeti proslavljajući Boga. (Iv 21, 1–19).
U Djelima apostolskim, koje je napisao apostol Luka piše, da se Isus poslije svoje muke mnogim dokazima pokazao, da je živ, ukazivao se učenicima 40 dana i govorio im o kraljevstvu Božjem (Dj 1,3). Četrdeseti dan nakon uskrsnuća, Krist uzlazi na nebo, naviješta dolazak Duha Svetoga i daje nadu, da će vjernici jednom prispjeti k njemu u nebo.
Nekoliko mjeseci kasnije, na putu u Damask, ortodoksni Židov imenom Savao (rimskim imenom Pavao) iz grada Tarza doživio je susret s uskrslim Isusom. Čuo se Isusov glas: “Savle, zašto me progoniš?”. Nakon toga se obratio na kršćanstvo. Par godina kasnije postao je najpoznatiji kršćanski misionar, obratio je tisuće, uspostavio desetke kršćanskih crkvi po Grčkoj i Maloj Aziji i napisao poslanice koje su postale dio Novoga zavjeta.
U 1 poslanici Korinćanima 15, 3-7, rekli smo, Pavao svjedoči da je jednom prilikom uskrslog Isusa vidjelo preko 500 ljudi!
Sve svjedoči, kao i današnji dan: Isus Krist je uskrsnuo!
Poštovani roditelji! Dragi prvopričesnici! Hvaljen Isus i Marija! Nadam se da ste svi dobro i da se čuvate. Zbog novonastale okolnosti uzrokovane širenjem bolesti COVID-19, Odredbe Hrvatske biskupske konferencije kojima su do daljnjega otkazane sve svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučkih pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i sastanci, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenom, nismo u mogućnosti imati naše redovite kateheze. Prenosim Vam obavijest sa stranica naše biskupije vezane uz slavlje i podjelu sakramenata: Dragi vjernici!
Zbog trenutne situacije u domovini uzrokovane širenjem koronavirusa, Nacionalni stožer civilne zaštite donio je određene mjere s ciljem suzbijanja širenja zaraze. Shodno tome, biskupi Hrvatske biskupske konferencije donijeli su odredbe vezane uz liturgijska slavlja i druga okupljanja vjernika. Poznato vam je da su otkazane sve mise na kojima sudjeluje zajednica vjernika i druga slavlja sakramenata.
Budući da se iz dana u dan situacija mijenja, teško je predvidjeti kada ćemo slaviti ovogodišnja slavlja prve svete pričesti i svete potvrde. Što se tiče podjeljivanja sakramenta potvrde, prema Biskupovom pismu svećenicima od 22. ožujka 2020., postoji načelna mogućnost da će termini biti vezani uz povratak djece u škole; tako da se ostavi barem period od dva tjedna od povratka djece u škole kako bi bilo dovoljno vremena za neposrednu pripravu. Kada za to dođe vrijeme, moći će se konkretnije planirati i dogovarati sa župnicima. Imajući u vidu trenutnu nemogućnost okupljanja kandidata za prvu svetu pričest u crkvenim prostorima, a s ciljem da nastave svoju pripravu za primanje sakramenata svete ispovijedi i prve pričesti, ovim putem ću svaki tjedan, na stranici naše župe u novostima pod KUTAK ZA PRVOPRIČESNIKE objavljivati obavijesti i materijale kako bi se djeca bez većih poteškoća mogla u svojemu domu pripremati i vježbati za primanje sakramenata. Molim Vas, dragi roditelji, da zajedno s djecom redovito pratite obavijesti na stranici naše župe (Kutak za prvopričesnike i Informativno-pastoralni listić) kako bi bili u toku sa razvojem situacije, a djeca (prvopričesnici) neka vježbaju kod kuće po uputama koje ću im napisati kako bi bili što spremniji za primanje istih kada se vratimo na redovne kateheze. Imajući u umu i situaciju uz nastavu koju djeca pohađaju na daljinu, djeci neću zadavati nikakve dodatne zadatke osim osnova oko samog slavlja sakramenata koje bi vježbali i da imamo redovne kateheze (kako se ispovijeda, ispit savjesti, primanje hostije i obnova krsnog obećanja). Svaki tjedan ću objaviti jedan od navedenih dijelova pa Vas molim da prvopričesnici vježbaju kroz tjedan koliko mogu. Za sve nejasnoće, možete me kontaktirati na mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Hvala Vam i srdačan pozdrav svima! 
Bijela nedjelja – Nedjelja Božanskog Milosrđa Slavi se u nedjelju nakon Uskrsa. Posvećena je Božanskom Milosrđu, koje je promovirala poljska redovnica, sv. Faustina Kowalska. Neslužbeno je slavljen od 1985. g., a papa Ivan Pavao II., proglasio ga je blagdanom cijele Rimokatoličke Crkve, 30. travnja 2000., u godini Velikoga jubileja, na dan kanonizacije svete Faustine. U Dnevniku sv. Faustine, napisana je Isusova poruka u vezi ovoga blagdana: “Ja želim, da Blagdan Božanskog Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima. Ona duša, koja se ispovijedi i primi Sv. pričest taj dan, dobiva savršeni oprost od grijeha i kazni. Toga dana otvorene su sve Božje ustave kroz koje teku milosti. Neka se nijedna duša ne boji približiti Meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skerlet.” SLIKA ISUSOVOG MILOSRĐA Počevši od godine 1931., naš Gospodin Isus Krist, više puta se objavio poniznoj redovnici Faustini. Nakon što ju je poučio o pobožnosti prema Božjem milosrđu, zaželio je da širi tu pobožnost po svemu svijetu. Prvi put milosrdni Krist ukazao se sestri Faustini 22. veljače 1931. u mjestu Plock (Poljska). Sestra Faustina piše: “Uvečer bijah u svojoj ćeliji i opazih Isusa u neobičnoj bjelini i sjaju. Podiže ruku na blagoslov, a lijevu ruku stavi na svoje Srce. Neznatno rastvorivši ogrtač na prsima, pokaza na sjajne zrake, jedne bijele, a druge crvene. Blještile su iz njegova Srca. U potresenosti i šutnji, promatrala sam veličanstveni prizor i mislila na veličinu Božju u Isusu. Moja duša bijaše potresena strahom i neobičnom radošću. Isus mi reče: “Priredi sliku i prikaži Mene ovakvog, kakvog Me sada vidiš, te na sliku stavi natpis: “Isuse, uzdam se u Te”. Želim da se ta slika poštuje najprije u vašoj kapelici, a zatim da se to čašćenje raširi po svemu svijetu”. Sestri Faustini Isus je rastumačio sjajne zrake: “Zrake na slici označuju Krv i Vodu, što su izvirali iz dubine Moga milosrđa, nakon što Moje Srce bijaše probodeno kopljem, nakon Moje smrti na Križu. Bijele zrake označuju Vodu, koja čisti duše, a crvene zrake označuju Krv, koja daje život dušama. Štititi duše od stroge pravde Moga Oca nebeskoga. Sretan onaj, koji bude živio u zakloništu ovih zraka, jer neće strahovati od Božje srdžbe”. Tijekom Svoje Muke, Isus je prolio skoru svu Svoju Krv. U Svom Srcu na samrti ostade Mu tek nekoliko kapi. Božja Providnost je pustila da koplje otvori njegovo Srce i da isteče i zadnja kap njegove Krvi. Isus želi da taj znak njegove Ljubavi bude posebno poštivan i čašćen u pobožnosti prema Božjem milosrđu. Zato je preporučio sestri Faustini da napiše ovu kratku, strijelovitu molitvu i da se njome često služi: “Krvi i Vodo, što istekoste za nas iz Srca Isusova poput milosrdnog izvora, uzdam se u VAS”! Isus je zaželio da se ispod napišu riječi: “Isuse, uzdam se u Te!” 
U HRVATSKOM JEZIKU POSTOJE DVA IZRAZA: VAZAM I USKRS JE LI OVDJE RIJEČ O SINONIMIMA I ČEMU OVA DVOJNOST?
Bit ću vrlo neposredan. Kad si čestitamo, nemojmo reći: Sretan ti Vazam, nego Sretan Uskrs! To je najjednostavnija i najčišća poruka. Nešto je o tome s jezičnog stajališta vrlo dobro pisao prof. Babić u Vjesnikovoj Danici. Riječ vazam je, po svoj prilici, sinonim riječi uskrs, jer je to u čakavskom i kajkavskom narječju jedini naziv za Uskrs.
No vazam smo u naše vrijeme oživjeli više zbog teoloških razloga. Vazam i vazmeno vrijeme imaju mnogo šire značenje od uskrsnog vremena. Za bit uskrsovanja u kršćanskoj vjeri, u teologiji, a onda i u svakodnevnici, vrlo je važno spojiti u jednu, nerazdjeljivu misaonu i doživljajnu cjelinu Veliki petak i Uskrs. Očito, dakle, riječ vazam pruža mogućnost da se to dvoje poveže u jedno. Tako imamo dva vida jednoga kršćanskoga otajstva: prvi je korizmeni - trpni, a drugi je uskrsni - slavljenički.
ZAŠTO SE TOLIKO MIJENJA DATUM USKRSA?
Uskrsni su se događaji Kristova života odvili u okvirima stare židovske Pashe. On je proslavio svoju vazmenu večeru, proživio svoju muku i smrt i doživio svoj Uskrs za vrijeme toga židovskoga blagdana. On je tom blagdanu dao i konačan, svoj smisao, naznačio mu novu perspektivu koja dosiže sam prag vječnoga života.
Židovi su slavili Pashu 14. dana mjeseca nisana. Bio je to sedmi mjesec židovskoga kalendara, a odgovara našem ožujku i travnju, s početkom proljeća. U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs nije slavio u svim krajevima podjednako, ali uvijek u svezi sa židovskom Pashom. Koncil u Niceji godine 325. donosi opće pravilo za datum Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u isti dan mogli uzdići svoje molitve na sveti dan Uskrsa.
Uskrs se otada slavi u nedjelju koja pada nakon punog mjeseca koji prati proljetnu ravnodnevnicu, ekvinocij. Tako se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja. Otkad je Grgur XIV. godine 1528. reformirao kalendar (Hrvatski sabor ozakonjuje ga 1587.), istočne crkve ostaju po julijanskom kalendaru.
Tako Blagdan nad blagdanima, kako se u kršćanskoj predaji zove Uskrs, nažalost ne slave svi kršćani u isti dan. Postoji sveopća težnja da se dođe do što usklađenijega svjetskoga kalendara. Tomu bi mnogo pridonijelo kad bi se Uskrs slavio uvijek na isti dan. Katolička se Crkva na II. vatikanskom koncilu izjasnila u prilog takva kalendara, uz uvjet da ga prihvate i druge Crkve. Po današnjem računanju, Isusov se Veliki petak one godine dogodio 7. travnja, a Uskrs 9. travnja. Taj bi datum bio prikladan za buduće stalno uskrsovanje.
B. Duda, Krist i naši svagdan USKRS 
"Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!" (Lk 24, 5 - 6)
Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva _ Kristovo uskrsnuće. Zato biti kršćanin znači ponajprije vjerovati da je Bog Isusa, onog istog kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarem svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu povijesti _ Krist je uskrsnuo, s njime i mi neprestano uskrsavamo. Prvo svjedočanstvo za uskrsloga Krista dali su njegovi učenici. Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i širi na toj činjenici i na vjernosti uskrslome Kristu. Činjenica Kristova uskrsnuća prenosi se tako svim budućim kršćanskim naraštajima, sve do danas. Kristovo uskrsnuće početak je novoga svijeta i zalog je našeg uskrsnuća koje se već sada ostvaruje dok se s mukom i naporom opiremo zlu i grijehu, a koje će se u punini očitovati kad se Krist jasno objavi svijetu na kraju vremena. Današnji blagdan poziva nas na uskrsnu radost i poručuje nam da zbilju uskrslog Krista širimo oko sebe pobjeđujući smrt i unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.
"Uzdignimo se k njemu koji je prah naše niskoće uzeo u tijelo svoje slave, i ugledajmo se u svemu u njegovu poniznost i strpljivost, da mu se možemo pridružiti u njegovu uskrsnuću" (sv. Leon Veliki).
1. Što je misa ili euharistija? Možemo jednostavno opisno reći: mi kršćani sastajemo se redovito nedjeljom jer je to za nas kršćane dan Gospodnji-Isusov dan (Isus je toga dana uskrsnuo) da činimo onu jednostavnu gestu-čin s Isusove oproštajne večere. Isus je tada uzeo kruh, zahvalio Bogu, razlomio kruh i dao ga učenicima uz riječi: uzmite i jedite – ovo je Tijelo moje koje se za vas predaje. Tada je uzeo čašu s vinom, ponovno zahvalio Bogu i dao učenicima uz riječi: uzmite i pijte iz nje svi – ovo je čaša moje krvi, novoga Saveza, koja se prolijeva za vas i sve ljude na oproštenje grijeha. Tada je još dodao: ovo činite meni na spomen. 2. nazivi: euharistija = zahvaljivanje; misa = poslanje; večera Gospodnja – jer je ustanovljena na posljednjoj večeri; lomljenje kruha – po Isusovoj gesti lomljenja kruha To je euharistija. Možemo to reći i drugačije: euharistija je spomen-čin kojim se na znakovit (sakramentalan) način vrši naše spasenje. U euharistiji se spominjemo (slavimo) Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Euharistija je najjasnije očitovanje Kristove nazočnosti među nama. 3. Euharistija je bogata značenjem. Da bismo je dublje proniknuli treba je promatrati pod različitim vidovima (prema riječima iz izvještaja o ustanovi euharistije). Možemo reći: a) euharistija je zahvaljivanje: to joj znači i samo ime. Znamo da je Isus često zahvaljivao (i slavio) Bogu. Tako i na posljednjoj večeri kad je izrekao blagoslov i zahvalu nad kruhom i vinom. Mi u euharistiji zahvaljujemo Bogu za cjelokupno djelo spasenja koje je Isus ostvario svojom mukom, smrću i uskrsnućem. b) euharistija je izraz vjere skupljene zajednice. Upravo po euharistiji povezani smo s Isusom Kristom, sabrani smo u njegovo Ime i time priznajemo da smo vjernici. Zanimljivo je da se pričest na latinskom naziva communio-zajedništvo. Euharistija ima komunitarnu dimenziju: povezani smo s Kristom u vjeri, ali i međusobno. Zato pravi kršćanin ne može živjeti bez euharistije. c) euharistija je žrtva. To vidimo iz Isusovih riječi: ovo je Tijelo moje koje se za vas predaje i krv koja se za vas prolijeva. A to su žrtveni termini i izražavaju nasilnu smrt. Zato euharistiju nazivamo nekrvna žrtva: Isusova žrtva događa se na sakramentalan način. Lomljenje kruha u euharistiji označuje Isusovu nasilnu smrt. Isusova smrt na križu bila je krvna žrtva: Isus je tada umro upravo od iskrvavljenosti. d) euharistija je gozba. Isus kaže: uzmite i jedite… pijte. Nije rekao: gledajte me, klanjajte mi se… Prema tome, euharistija za mene kao kršćanina nije cjelovita ako ne idem na pričest (primanje Tijela Kristova). Isus nam je rekao: ako ne jedete Tijela Sina Čovječjega i ne pijete Krvi njegove – nemate u sebi života (v. Iv 6,53). To mnogi kršćani ne shvaćaju i misle da je moguće biti kršćanin a da se ne ide na pričest. Isus misli i govori da to nije moguće! e) euharistija je novi Savez. Staro Savez Bog je sklopio s Izraelcima u pustinji, nakon oslobođenja iz egipatskog ropstva. Ovdje se radi o novome Savezu koji je sklopljen u Kristovoj Krvi. Bog nam je, dakle, Saveznik, a ne protivnik! f) Isus na kraju kaže: ovo činite meni na spomen. To znači dvoje: – da slavimo euharistiju – i to činimo u dan Gospodnji-nedjeljom. Ne činimo to iz zakona, običaja – nego iz povjerenja i ljubavi što nas sam Isus na to poziva; – ono što je Isus živio i činio – životom ljubavi, predanja, sebedarja – upravo TO želi da činimo ili živimo njemu na spomen! Tu se radi o novoj kvaliteti života. A to znači: ono što smo slavili i sakramentu činiti u svom životu. 4. Euharistija kao obred sastoji se iz nekoliko dijelova. Kratko spomenimo: a) uvodni obredi: znak križa, pozdrav, pokajnički čin, zborna molitva; b) služba Riječi: čitaju se odlomci iz Svetoga pisma, mi na tu riječ odgovaramo slušanjem, pjevanjem, molitvom, ta nam se riječ u propovijedi protumači, te ovaj dio završavamo ispoviješću vjere i vjerničkom molitvom; c) euharistijska služba: to je služba zahvale. Donose se na oltar kruh i vino, izražava se slavljenje Boga, kruh i vino posvećuju se Isusovim riječima – postaju Tijelo i Krv Kristova (to nazivamo pretvorba), izričemo Gospodnju molitvu (Oče naš), pružamo mir jedni drugima, pristupamo pričesti – primamo Tijelo Kristovo; d) završni obredi: blagoslov i otpust vjernika. 5. Pričest je primanje Tijela Kristova. Možemo se pričestiti na jezik ili na ruku. Kad se pričešćujemo svećenik nam kaže: Tijelo Kristovo, a mi odgovorimo: Amen (to znači: vjerujem). Bilo bi najlogičnije da pričesti pristupimo svaki puta kad smo na misi (smijemo 2 puta na dan). Na pričest smijemo ići ako nemamo teškoga grijeha. Ako smo teško sagriješili (npr. opsovali Boga, tada se prije pričesti moramo ispovjediti). 6. Na euharistiji bi trebalo sudjelovati pažljivo, aktivnim slušanjem, razmišljanjem, molitvom, pjesmom. 7. Uvijek se običavalo jedan dio posvećenih hostija (Tijelo Kristovo) čuvati da bi se kršćani mogli i izvan mise moliti i klanjati Isusu Kristu i da bi se pričest mogla nositi bolesnicima. Posvećene hostije čuvaju se na glavnom oltaru ili u blizini njega u tzv. tabernakulu (slično ormariću) i tu negdje u blizini uvijek gori intenzivno crveno svjetlo. To nam je znak na Kristovu nazočnost pod prilikama posvećenog kruha. Zato mi kršćani kad dođemo u crkvu pokleknemo na desno koljeno. Klanjamo se Isusu Kristovu – a ne kipovima ili slikama!  
Velika subota - dan Isusovog počinka u grobu
ŽUPNA KATEHEZA ZA NIŽE RAZREDE Draga djeco, polaznici župne kateheze za niže razrede, hvaljen Isus i Marija! 
Zbog nastale situacije i nemogućnosti održavanja župne kateheze u crkvi, materijale za ovomjesečni susret ostavljamo u digitalnom obliku. Svoj rad započni molitvom. Izmoli svoju najdražu molitvu, a prije toga napravi znak križa. Na linku se nalazi prezentacija kroz koju ćete se pripremiti za nadolazeće svete dane, posebno Veliki petak i Uskrs. Puno uspjeha u igri spajanja parova i memory kartica. (Kratke upute: označi poveznicu, pronađi i pritisni na tipkovnici tipku ctrl i lijevi klik miša.) https://spark.adobe.com/page/708x8lgWtdjuH/?fbclid=IwAR0gLVHhUu56edZ3pyHoK24Q0QSGTN1YhxoLVyH27JoG-wlwLcaoWxo8X2M https://wordwall.net/hr/resource/486977/vjeronauk/isusovo-uskrsnu%c4%87e Na kraju svoga rada poslušajte uskrsnu pjesmu Kraljice neba, raduj se. Slobodno i zapjevate! https://www.youtube.com/watch?v=l2BvpjlDx4o 
Svima Vama želim sretan i blagoslovljen nadolazeći blagdan - Uskrs!
Dragi katehizanti 5., 6. i 7. razreda.
Hvaljen Isus i Marija! 
Zbog nastale situacije, župna kateheza do daljnjeg će se odvijati preko mrežne stranice župe. U dogovoru sa župnikom, kateheza će pratiti važnije blagdane i svetkovine unutar katoličkog kalendara, a ne kako je to bila praksa do sada (prva srijeda u mjesecu).
Približavamo se najsvetijem tjednu za nas kršćane, Velikom tjednu i najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu. Pripremimo se zajedno uz pripremljene materijela. Kroz prezentaciju posvjestimo si događaje koji su pred nama. Nakon toga možete odigrati igru na sljedećem linku:
https://wordwall.net/hr/resource/435075/vjeronauk/cvjetnica
Na kraju poslušajte predivan dio iz Händelovog oratorija Mesija, jedno od najveličanstvenijih glazbenih djela: Georg Friedrich Händel „Messiah – Hallelujah“. https://www.youtube.com/watch?v=usfiAsWR4qU 
Čestit i blagoslovljen Uskrs želi vam vjeroučitelj Nino Mišćin.
Kateheze za krizmanike 
Mali vodič kroz post i nemrs
ODREDBE BISKUPA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
U VEZI SA SPRJEČAVANJEM ŠIRENJA BOLESTI COVID-19 Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.
detaljnije Odgađa se trodnevnica i svečana proslava sv. Josipa na Banfici u VaraždinuVARAŽDIN, 19. 3. 2020. Blagdan sv. Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, bit će proslavljen u Župi sv. Josipa u Varaždinu, ali skromno i tihim misama koje će predslaviti župnik Ivan Žmegač i to u 8, 11 i 17 sati.
Radi nastale situacije oko koronavirusa, u zajedništvu s Varaždinskim biskupom Božom Radošem, dogovoreno je da ove godine neće biti velike svečane proslave ovog župnog blagdana, te tako neće biti niti trodnevnice koju je trebao predvoditi vlč. Antun Štefan.
Nadamo se da će se, planirano za ovu godinu, uspjeti ostvariti iduće godine.
Proslavljen sv. Josip zaštitnik župe Dana 19. ožujka svečano je proslavljena župna svetkovina svetog Josipa. Iako je sveti Josip zaštitnik naše župe, ujedno je i zaštitnik Republike Hrvatske kojega je 9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski sabor izabrao za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva. U 11 sati svečanu svetu misu, u prepunoj crkvi vjernika, predvodio je varaždinski biskup msgr. Josip Mrzljak, kojemu su se u koncelebraciji pridružili i svećenici iz dekanata. Misno slavlje je svojim pjevanjem uzveličao Katedralni zbor pod maestrom Višeslavom Jaklinom. Na samom početku misnog slavlja župnik župe vlč. Ivan Žmegač poželio je biskupu dobrodošlicu i čestitao mu imendan u ime svih župljana. Biskup Mrzljak je u svojoj homiliji istaknuo kako nam sveti Josip svima treba biti uzor po svojoj šutljivosti, ali i radu. Trebali bismo se ugledati na njega te više raditi, a manje pričati. Tiče se to svih nas, a poglavito onih koji su na vlasti. Dotaknuo se i problema koji danas najviše prijete braku i obitelji. I ovdje nam sveti Josip može biti primjerom poslušnosti i pokoravanju Božjoj volji. Dan uoči proslave svetkovine održan je duhovni program u čast svetom Josipu kojemu je predhodila sveta misa koju je predvodio mladomisnik vlč. Karlo Kruljac. 
Prvi nogometni turnir krizmanika
U subotu 9. veljače 2019. godine u sportskoj dvorani u Kučanu održan je prvi nogometni turnir krizmanika u organizaciji Varaždinske biskupije. 
Na turniru je sudjelovalo 11 ekipa. Prvo mjesto pripalo je našim krizmanicima, drugo mjesto je osvojila ekipa župe sv. Marije Magdalene Kneginec, dok je treće mjesto pripalo ekipi župe sv. Mihaela ark. Sračinec.
Najboljim igračem turnira proglašen je naš Vinko Horvatić, a cijela je ekipa dobila priznanje najbolje „fair-play“ ekipe turnira. 
Misijska nedjelja
U nedjelju 21. listopada bila je Misijska nedjelja, a tom prigodom su u župu Svetog Josipa stigla dva gosta – vlč. Felix Ndmha iz Kameruna i časna sestra Mirjam Magdalena Šurjan. Ona je poslije pričesti malo predstavila Kamerun, te govorila o zanimljivostima tijekom njezinog misijskog djelovanja u Kamerunu. Uz našeg vlč. Ivana Žmegača, koncelebrirao je vlč. Felix Ndmha koji je na svojem jeziku govorio jedan dio mise. Sestra Mirjam je na kraju predstavila i svoju knjigu „Misija u Kamerunu – Ngaoundere“ koja se mogla kupiti po simboličnoj cijeni.
ZAZIV DUHA SVETOGA
U nedjelju 16. rujna 2018. na svetoj misi u 10:30 zazvali smo Duha Svetoga na početku nove školske godine. Za vrijeme svete mise župnik je blagoslovio učenike i njihove školske torbe. Na kraju je nastala i zajednička fotografija (snimio vjeroučitelj Nino Mišćin) svih učenika koji su donijeli torbe na blagoslov. PRVA MLADA MISA U ŽUPI SVETOG JOSIPA
Mladomisnik Karlo Kruljac imao Mladu misu – vjernici se okupili u velikom broju
autor: Martina Sabljak Mladomisnik Karlo Kruljac u nedjelju 24. lipnja imao je svoju Mladu misu u svojoj Župi svetog Josipa u Varaždinu. „Po Kristu, i s Kristom, i u Kristu“ bilo je geslo njegovog svećeničkog poslanja. Roditelji Milan i Alenka Kruljac blagoslovili su svog sina ispred obiteljske kuće u Dravskoj ulici u Varaždinu, te je krenula procesija do župne crkve na Banfici. Mnoštvo ljudi okupilo se na taj svečan dan kako bi zajedno proslavili početak svećeničkog života mladog svećenika Karla Kruljca. Propovijed je imao preč. Anđelko Košćak, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, a uz njega je bilo mnogo svećenika, redovnika, đakona i bogoslova, a euharistijsko slavlje je glazbeno predvodio svečano sastavljen zbor upravo za taj događaj koji je bio sastavljen od tri župna zbora (župni zbor, zbor mladih i dječji zbor) - voditelj Petar Križanić kao dirigent, Luka Hrgarek na orguljama, a Martina Sabljak na violini. Nakon mise, mladomisnik je podijelio mladomisnički blagoslov, a slavlje se nastavilo u restoranu Fontana Crnković. Idući dan, u ponedjeljak na misi Zahvalnici, misno slavlje predvodio je mladomisnik Karlo, a propovijedao je vlč. Ivan Bogdanović koji je govorio o zgodama iz života mladomisnika i njegova iskustva. Nakon mise svi okupljeni su nastavili slavlje u župnoj dvorani, dok su mnogi čekali svoj red na mladomisnički blagoslov. Podsjetimo da su dani Trodnevnice prije Mlade mise bili intenzivni i mnogo se radilo na pripremama, koliko fizičkim, toliko i u molitvenom duhu. Zahvaljujemo svećenicima koji su obogatili trodnevnicu svojim dolaskom, a to su preč. Mirko Horvatić, kanonik Stolnog Kaptola; vlč. Zoran Gložinić iz župe sv. M. Magdalene, Ivanec; vlč. Tihomir Kosec, iz župe sv. M. Magdalene, Kneginec. Zahvaljujemo i svim zborovima koji su u dane Trodnevnice uveličali svojim pjevanjem ove velike dane.
PROSLAVA DANA STARIJIH OSOBA I ŽUPNOG CARITASA
Dana 24. travnja 2018. proslavili smo Dan starijih osoba i župnog Caritasa.
Nakon večernje svete mise koju je pjevanjem animirao dječji zbor 'Hosana' uslijedila je kratka priredba za starije osobe u župnoj dvorani.
Nastupali su mali recitatori, pjevači i glumci, folkloraši iz V.OŠ Varaždin te tamburaši iz CTK Varaždin.
Poslije priredbe članice župnog Caritasa pripremile su druženje i okrepu za sve nazočne. 
Rođendanski koncert dječjeg zbora ''Hosana'' - 24.11.2017.
U petak 24. studenog 2017. s početkom u 17:30 sati u Župi sv. Josipa u Varaždinu održan je jubilarni koncert povodom 10. rođendana dječjeg zbora ''Hosana''.
Desetak duhovnih pjesama izvelo je trideset članova zbora dok su posebni gosti koncerta bili članovi župnog zbora mladih ''Adonai''.
Na kraju koncerta priključili su se i neki bivši članovi dječjeg zbora koji su sada srednjoškolci i studenti. Koncert su glazbeno animirali Nino Mišćin, Goran Premec i Ivana Kolarić. Voditeljica koncerta bila je Andrea Dreven. Na kraju koncerta voditeljica zbora, vjeroučiteljica Ivana Kolarić, zahvalila je svima koji su podržali djelovanje ovog dječjeg zbora te svim pjevačima koji su kroz ovih deset godina darivali svoje vrijeme i ljubav slaveći Gospodina pjesmom.
Koncert je imao i humanitarnu dimenziju. Na samom kraju prikupljeni su dobrovoljni prilozi za sirotište ''Mali dom'' u Africi o kojemu nam je na Misijsku nedjelju svjedočila volonterka Sunčica Biškup koja je jedno vrijeme provela u misijama.
Na koncertu je prikupljeno 1700 kuna za potrebe Malog doma. Na kraju koncerta svi pjevači, gosti i prijatelji okupili su se na rođendanskom slavlju i druženju. 
Otvoren Caritasov centar na Banfici u župi Sv. Josipa
U ponedjeljak 23. listopada svoja je vrata otvorio novoizgrađeni Caritasov centar Varaždinske biskupije na Banfici.
Na adresi Bombellesova cesta bb, na području Župe svetog Josipa, na novoizgrađenih 1500 kvadratnih metara prostora Caritas Varaždinske biskupije je objedinio sve svoje djelatnosti; pučku kuhinju s pratećim objektima za skladištenje i hladnim komorama, ljekarnu, dječji odjel, odjel za odjeću i obuću, odjel za osobe s invaliditetom, odjel podjele paketa živežnih namirnica, novčane pomoći, namještaja, posuđa i drugih potrepština. Novi Caritasov centar blagoslovio je varaždinski biskup, msgr. Josip Mrzljak. 
NAJAVA ĐAKONSKOG REĐENJA
U subotu 30. rujna 2017. u 10 sati u Varaždinskoj katedrali naš će župljanin, Karlo Kruljac primiti red đakonata.
On je prvi kandidat za đakona u povijesti župe pa ga uključimo u svoje molitve! 
Blagoslov torbi na početku školske godine
U nedjelju 17. rujna 2017. započeli smo školsku i pastoralnu godinu svečanim misnim slavljem u 10: 30 sati. Na svetoj misi zazvali smo Duha Svetoga za pomoć i blagoslov tijekom školske godine.
Prvi puta imali smo i svečani blagoslov školskih torbi.
Svim učenicima i učiteljima želimo blagoslovljen novi početak
Hodočašće Grada Varaždina na Mariju Bistricu - 2.7.2017.
Tradicijsko zavjetno hodočašće Varaždinaca i ove godine je prošlo dostojanstveno i u miru.
Župe Varaždinske biskupije sakupile su se u velikom broju, a ove godine Župa sv. Nikole predvodila je misno slavlje i animirala pjesmama.
Iz župe Sv. Josipa krenuo je jedan, potpuno popunjen autobus, čiji je vodič i animatorica bila Martina Sabljak. Slaveći i pjevajući marijanske pjesme, putnici su se vratili sretno svojim domovima i napunjeni novom nadom. Hodočašće u Karlovac i Krašić
U subotu 10. lipnja 2017.godine naši su župljani hodočastili u Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu povodom 330. godišnjice izbora svetog Josipa za nebeskog zaštitnika domovine. Svečano euharistijsko slavlje s početkom u 11 sati predvodio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Nakon svete mise i ručka posjetili smo Krašić, rodnu župu našega blaženika Alojzija Stepinca. Veselo druženje uz molitvu i pjesmu nastavilo se u autobusu tijekom povratka u Varaždin.
Molitva svetom Josipu za domovinu
(Ovu molitvu sastavio je kardinal Franjo Kuharić, povodom obilježavanja 300. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda)
Sveti Josipe, glavaru svete Nazaretske Obitelji i čuvaru Crkve Božje, Tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svom zaštitniku i Tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Tebi povjeravamo sve obitelji hrvatskoga naroda, da dnevnom molitvom, nedjeljnom Euharistijom i poslušnošću volji Božjoj ispune svoje poslanje ljubavlju, slogom i mirom. U ovim teškim vremenima izmoli hrvatskom narodu i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi! Zagovaraj nas pred Presvetim Srcem Isusovim da ostanemo vjerni Isusu Kristu i Katoličkoj Crkvi, te prolazimo zemljom čineći dobro!
Amen!
Sakrament Svete Potvrde - 21.5.2017.
U nedjelju, 21. svibnja održala se svečanost primanja Svete Potvrde u župnoj zajednici Svetog Josipa, a 49 firmanika za taj se dan pripremalo kroz cijelu godinu. Svetu misu predvodio je prečasni dr. Mario Kopjar, biskupov delegat koji je firmanicima podijelio i Potvrdu, a uz njega su bili i franjevac Vjekoslav Kocijan, te župnik Ivan Žmegač. Mješoviti zbor župe je uveličao župno slavlje, a puna crkva vjernika bila je popraćena primanjem Dara Duha Svetoga u nove pristupnike zajednice. Prva pričest - 14.5.2017.
U župi svetog Josipa, u nedjelju, 14. svibnja održao se sakrament Prve pričesti. Ove godine, njih 46 prvopričesnika primilo je Prvu pričest za koju su se pripremali kroz godinu pod vodstvom vjeroučiteljice Ivane Kolarić i ostalih župnih animatorica. Kao zahvalu za pripremu za sakrament, vjeroučenici su im pripremili poklone iznenađenja. Mladim pristupnicima za Prvu pričest, sakrament je dijelio župnik Ivan Žmegač, a svetu misu uveličao je zbor djece i mladih, roditelji i svi drugi vjernici.
Dan starijih osoba i župnog CaritasaU srijedu 26. travnja 2017. godine u Župi Svetog Josipa na Banfici proslavili smo Dan starijih osoba i župnog Caritasa.
Nakon svete mise koju je pjevanjem animirao dječji zbor ''Hosana'', druženje sa starijim osobama i članicama Caritasa nastavilo se u našoj dvorani.
U 19:30 održana je kratka priredba na kojoj su nastupali učenici Folklorne grupe V. OŠ Varaždin koju vode učiteljice Gordana Vaupotić i Željka Korade uz glazbenu pratnju učiteljice Sandre Crnković. Igrokazom o ljudskoj duši koja traži sreću u životu predstavila se i Vjeronaučna grupa V. OŠ Varaždin koju čine učenici viših razreda, a svojim pjevanjem sve su dodatno začinili pjevači župnog dječjeg zbora ''Hosana''. Na kraju priredbe župnik, vlč. Ivan Žmegač uručio je zahvalnicu gđi. Anici Turković za 10 godina predanog vođenja Župnog Caritasa.
Veselo druženje od najstarijih do najmlađih župljanja nastavilo se i nakon završetka priredbe.
Fotografije
Poziv nižim razredima na susrete 2. i 3. veljače (utorak i srijeda).
Zlatna harfa u Lepoglavi 2009. Božićni susret u katedrali 2008. Igrokazi mladih Susret Hrvatske katoličke mladeži (26. i 27.04.2008)
Prva pričest 2008. (20.04.2008)
Josipovo 2008. (15.03.2008)
2. nedjelja kroz godinu – misa u 10,30 sati (20.01.2008.)
Badnjak 2007.
|
